 
|
 |
|
Dugi otok je najveći
otok u skupini sjeverno dalmatinskih otoka i jedan
od najvećih na Jadranu. Otok je prostorno položen u vanjskom
nizu otoka te obzirom na svoju istaknutu izduženost veoma
je značajna prirodna zaštita cijelog arhipelaga i kopna.
Na sjeverozapadu ga prolaz Maknare dijeli od molatske
skupine otoka, na jugoistoku ga prolaz Vela Proversa
dijeli od skupine Kornatskih otoka, a od otoka
Iža odijeljen je Iškim kanalom. |
Otok je dug 45 Km, širok 4,5 km kod Sali, a u središnjem
dijelu svega 1,25 km. Površina otoka je 114,44 m2. Između niza
vapnenačkih bila u kojima je najveći vrh Vela straža (338m)
prostiru se plodna kraška polja. Jugozapadna je obala otoka
strma sa očaravajućim liticama, a ostali dio obale otoka blago
se spušta u more s nizom uvala i uvalica.
Na obradivim površinama
Dugog otoka su maslinici, vinogradi i povrtnjaci, dok
je najveći dio otoka obrastao šumom i makijom.
Klima Dugog otoka je mediteranska sa dugim toplim ljetima
i blagim zimama sa prosječnom temperaturom u siječnju
od 6,4°C i 24,1°C u kolovozu. Broj sunčanih sati kreće
se oko 2700 godišnje, a prosječan broj kišnih dana iznosi
svega 90. |
|
Na otoku danas živi oko 1800 stanovnika u 11 mjesta među
kojima je najveće Sali. Sva mjesta povezana su modernom asfaltiranom
cestom. Stanovništvo se pored tradicionalnih zanimanja,
ribarstva i poljodjelstva sve više bavi turizmom.
|
|
Dugi otok je otok mira i tišine, idealan
za sve one koji žele provesti odmor usko vezan sa prirodom,
morem i njegovim ritmom. Prekrasni mediteranski krajolici,
odlična kuhinja te mnogobrojne mogućnosti za otkrivanje
novih tradicija i običaja.
Na otoku se mogu vidjeti stare šterne i mnogobrojni ostaci,
počevši od paleolita pa do rimskog doba, od srednjovjekovne
arhitekture do vrijednih primjera sakralne umjetnosti. |
|
|
|
|
